Veliki razgovor s povjesničarom o. Stjepanom KrasićemUz objavljivanje knjige Generalno učilište u Zadru u kontekstu programa za širenje sveučilišta u Europi u XIV. stoljeću razgovarali smo s o. Stjepanom Krasićem, kojemu je to već četvrto djelo o nekadašnjem Generalnom učilištu, prvom hrvatskom sveučilištu. Njegov životopis dovoljno je opširan i bez posljednje knjige, jer je tisuće stranica ispisao o osamstoljetnoj povijesti dominikanskoga reda, hrvatskim mučenicima i svetcima (sv. Marko Križevčanin) te o odnosu Hrvatske i Svete Stolice. Pisao je i o djelima likovne umjetnosti u dubrovačkom samostanu, o ljekarni, o znamenitim osobama, Marinu Držiću, Stjepanu Gradiću i drugima. Stjepan Krasić rođen je 1938. u Čitluku kod Mostara. Studirao je u Dubrovniku, Zagrebu i Rimu i stekao doktorate iz teologije i povijesti. Punih 35 godina predavao je povijest na Papinskom sveučilištu Angelicum u Rimu. Autor je 32 knjige različitoga sadržaja i više od 300 znanstvenih rasprava. Dopisni je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu i redoviti član International Academy of Engeneering. O. Krasić u Rimu je proveo punih četrdeset godina, studirajući, predajući i istražujući, osobito hrvatske tragove koje je u nas izbrisalo vrijeme zaborava ili su ga uništila česta ratna zbivanja. I Rim je imao svojih teških dana, ali su ipak prevladavali oni vedriji i mirniji. Ondje se – za razliku od povijesnih prilika u Hrvatskoj – stvaralo i napisano čuvalo. Zahvaljujući tim činjenicama sačuvani su mnogi dokumenti koji manjkaju u Hrvatskoj i bez kojih bi naše znanje o mnogim zbivanjima bilo mnogo siromašnije. Koristeći se upravo rimskim arhivima i knjižnicama došao je do nekoliko važnih otkrića iz povijesti hrvatskoga jezika i visokoga školstva: Pape i hrvatski književni jezik u XVII. stoljeću s podnaslovom Hrvatski među šest svjetskih jezika (Čitluk / Zagreb, 2004.); Počelo je u Rimu. Katolička obnova i normiranje hrvatskoga jezika u XVII. stoljeću (Dubrovnik, 2009.) u kojoj je objavio svoje otkriće da je hrvatski jezik normiran u Rimu već u XVI. i XVII. st. Iz povijesti visokoga školstva objavio je veliku monografiju Generalno učilište dominikanskog reda u Zadru ili ‘Universitas Jadertina’ 1396.-1807. (Zadar, 1996.) u kojoj je iznio na vidjelo prvo sveučilište na hrvatskom tlu iz 1396. godine. Među brojnim temama iz knjiga o. Krasića, kojih bi dostajalo za razgovor duljine diplomskoga rada, usredotočili smo se na zadarsko sveučilište, prvu javnu knjižnicu na hrvatskom tlu u Dubrovniku, odnos papa i normiranja hrvatskoga jezika i drukčiji pogled od uvriježenoga o Milanskom ediktu.
Više na:ttps://www.hkv.hr/razgovori/43605-s-krasic-s-prvim-hrvatskim-sveucilistem-svrstali-smo-se-medu-naj-naprednije-europske-narode.html
