Molitva Sv. Mihovilu

Sveti Mihovile Arkanđele, brani nas u boju protiv pakosti, u zasjedama đavolskim budi nam zaklon. Ponizno molimo neka mu zapovjedi Svemogući Bog:
Ti vojvodo vojske nebeske Sotonu i druge zle duhove koji svijetom obilaze na propast duša, božanskom krepošću u pakao strovali. Amen! (Papa Lav XIII.)

Linkovi

Župe Trebinjsko-mrkanske biskupije

Župe Mostarsko-duvanjske biskupije

Izdvojeno

U subotu, 18. studenog

obilježavanje Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje

Zajednica Hrvata istočne Hercegovine

organizira hodočašće i odlazak u Škabrnju

na obilježavanje Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

Planirani polazak je 18.11.2023. u 06:00 sati ispred zgrade gradskog poglavarstva u Gradu Zagrebu. Autobus je osiguran. Potrebno je participirati za konzumaciju jela i pića (u autobusu doručak i piće, u restoranu ručak i piće). Točan iznos participacije ovisi o broju prijavljenih.

Prijave možete slati na mail zhih.zagreb@gmail.com ili na broj mobitela: +385 98 171 7291. U prijavi je potrebno navesti ime i prezime te broj mobitela hodočasnika.

PRENOSIMO IZ DRUGIH MEDIJA,

Ustani Katre, Hrvatska te zove

Život nastanjen sjenama

Ustani Katre, Hrvatska te zoveŽivot nastanjen sjenamaU drugi bismo grad uhodili u rano poslijepodne spustivši se kanicama. Od znatiželjnih ga je pogleda nekoć skrivala gusta šuma, pa se nakon požara meškoljio poput jur nijedne na svit vile kojoj je donje vrime raskrivalo ruho. Očev je prijatelj živio uza žalo koje bi, kad bi grad napustili njegovi ljetni stanovnici, prekrila lažina poput perike na glavi kakva engleskoga gospara. Kratka je bila crta koja je dijelila more od kuća, koja kao da je odražavala dužinu dana u tome gradu ranih smarknuća. Tišinu su povremeno parali tek udarci mlata i prigušen zvuk brodskoga motora s hodočasničkoga puta što je pred nekoliko stoljeća zamro. Osluškivao sam te zvuke dok je otac pripovijedao s prijateljem nježna lica i posve bijele glave te motrio padinu na kojoj je, tad zakriven gustom šumom, živio jedan Ugrin. Rijetko bismo ostali duže od podneva, tek katkad kad bi se trebalo okrijepiti jer se išlo dalje, na druge otoke i u njihove nevidljive gradove.

IZVOR: https://identitet.hr/ustani-katre-hrvatska-te-zove/

PRENOSIMO IZ DRUGIH MEDIJA, Treba li standard baciti u grabu?

Treba li standard baciti u grabu?

Bezimena ulica u nevidljivu gradu

Treba li standard baciti u grabu?Bezimena ulica u nevidljivu graduOduvijek sam se volio gubiti u bespućima nevidljivih gradova iz kojih kao da je netom prije mojega dolaska isisan život. Događalo bi se to vazda negdje u kasnu jesen tijekom poznih prijepodneva ili pred rana smarknuća. Vraćao bih se, sam ili ocem, s kakva svojega ili njegova posla te zaustavio kola kao pravi primorac, pod hrastom, čekajući da mi se pod podvozje podvuče mačka koju bi uspavalo bablje ljeto ili gušterica što joj je dosadila svakodnevna šetnja oprhlim zidom. Kad bih se zaustavio u jednome od mjestanaca negdje nasred poluotoka, ubrzano bih koračao k Svetomu Vlahu s jakim predosjećajem kako sam zakasnio tek za koji časak da se javim šalturici čije se vreteno još okretalo, barbijeru koji je maloprije naoštrio britvu, kolesaru koji je odložio izobličeno kolo ili pošćeru koji je pod botu donio pismo iz Amerika. U ispražnjenoj se lokandi još ćutio vonj španjuleta, a remeta je tek pustio konop kojim je nedavno odzvonio podne.

IZVOR: https://identitet.hr/treba-li-standard-baciti-u-grabu/

PRENOSIMO IZ DRUGIH MEDIJA, Život damo, Trst ne damo

Život damo, Trst ne damo

Rugala se sova sjenici

Vrlo se često i u svakodnevnim razgovorima i u tiskovinama pojedinci hvale kako ne čitaju hrvatske književnike jer ih smatraju nevrijednima čitanja. Iz vlastita iskustva znam da se ni književnici, poglavito u posljednje vrijeme, međusobno ne čitaju, katkad zbog različitih književnih ukusa, katkad zbog taština. Nedavno me je čitanje pripovijetke Selidba Siniše Posarića potaknulo da se prisjetim polemike između Miljenka Jergovića i Nedjeljka Fabrija. U prvi sam se mah nasmijao podužoj Jergovićevoj rečenici o tome kako nema „velikih sklonosti prema njegovoj (Fabriovoj; op. p.) fijumanskoj i porodičnoj romanesknoj prozi“ te kako je u „trajnom nesporazumu s njegovim sentimentima i baroknim ukrasima njegovih imenica“, koji mu kao čitatelju „otežavaju njihovo povezivanje s glagolima“. Premda, dakle, pripominje kako nije ljubitelj Fabriove poetike (valja naglasiti kako mu je navedena rečenica u vlastitu ogledu duga poput Fabriove, a i sam je, poput Fabrija, pisao obiteljske sage), Jergović ne dvoji da Fabrio „jest pisac“. Jergović, eto, Fabrija čita iako se s njim ne slaže ni u književnosti ni izvan nje dok se mnogi drugi pisci javno hvale kako djela nekih svojih kolega ne čitaju dok istodobno hvale i ugošćuju strane književnike čija je poetika ili tematika bliska onoj kojega našeg velikana.

Život damo, Trst ne damoRugala se sova sjeniciVrlo se često i u svakodnevnim razgovorima i u tiskovinama pojedinci hvale kako ne čitaju hrvatske književnike jer ih smatraju nevrijednima čitanja. Iz vlastita iskustva znam da se ni književnici, poglavito u posljednje vrijeme, međusobno ne čitaju, katkad zbog različitih književnih ukusa, katkad zbog taština. Nedavno me je čitanje pripovijetke Selidba Siniše Posarića potaknulo da se prisjetim polemike između Miljenka Jergovića i Nedjeljka Fabrija. U prvi sam se mah nasmijao podužoj Jergovićevoj rečenici o tome kako nema „velikih sklonosti prema njegovoj (Fabriovoj; op. p.) fijumanskoj i porodičnoj romanesknoj prozi“ te kako je u „trajnom nesporazumu s njegovim sentimentima i baroknim ukrasima njegovih imenica“, koji mu kao čitatelju „otežavaju njihovo povezivanje s glagolima“. Premda, dakle, pripominje kako nije ljubitelj Fabriove poetike (valja naglasiti kako mu je navedena rečenica u vlastitu ogledu duga poput Fabriove, a i sam je, poput Fabrija, pisao obiteljske sage), Jergović ne dvoji da Fabrio „jest pisac“. Jergović, eto, Fabrija čita iako se s njim ne slaže ni u književnosti ni izvan nje dok se mnogi drugi pisci javno hvale kako djela nekih svojih kolega ne čitaju dok istodobno hvale i ugošćuju strane književnike čija je poetika ili tematika bliska onoj kojega našeg velikana.IZVOR: https://identitet.hr/zivot-damo-trst-ne-damo/

PRENOSIMO IZ DRUGIH MEDIJA, Poslastica za jezične sladokusce

„Poslastica za jezične sladokusce“

„Poslastica za jezične sladokusce“Nedavno sam u radu dragih i stručnih kolega, vrhunskih toponomastičara i romanista Vladimira Skračića i Nikole Vuletića pročitao kako dijalektologiji nedostaju sveobuhvatne leksikološke studije unatoč tome što se glasovne i oblikoslovne sustavne podudarnosti i odstupanja uglavnom utvrđuju upravo na rječničkome blagu. Ipak, kolege domeću kako se navedena praznina donekle popunjava sve većim brojem manjih ili većih rječnika različite veličine i kakvoće. Kad je riječ o istočnojadranskome prostoru, mogli bismo ustvrditi da se broj dijalektnih rječnika nakon 2000. strahovito povećao čemu je, barem kad je o Hrvatskoj riječ, pridonijela zaštita mjesnih govora kao nematerijalne kulturne baštine. Manji se i veći rječnici osim ukoričeno objavljuju i na mrežnim stranicama i u novinama, a njihovi autori često ostavljaju mogućnost da i drugi izvorni govornici u njih upišu riječi kojih se autori nisu mogli prisjetiti.

IZVOR: http://www.radiodux.me/vijesti/drustvo/poslastica-za-jezicne-sladokusce

PRENOSIMO IZ DRUGIH MEDIJA, Na blišćavcima bure: u povodu izlaska iz tiska zbirke pjesama Frana Vlatkovića “Zrcalo bure”

Na blišćavcima bure: u povodu izlaska iz tiska zbirke pjesama Frana Vlatkovića “Zrcalo bure”

Vlatković, Frano. 2022. Zrcalo bure. Naklada Bošković. Split.

Na blišćavcima bure: u povodu izlaska iz tiska zbirke pjesama Frana Vlatkovića “Zrcalo bure”Vlatković, Frano. 2022. Zrcalo bure. Naklada Bošković. Split.Nedavno sam ispunjavao jedan dijalektološki upitnik za očev zavičaj u kojemu je trebalo izabrati riječ bilježitu za njegov mjesni govor. Nije se trebalo dugo misliti iako tu riječ (da je ne zaboravim, nomadne), zatravljen ponajprije drugim toplim obalama djetinjstva, rijetko rabim. Kad bih, pak, morao izabrati nešto krajobrazno bilježito za majčin zavičaj, onda bih jamačno izabrao buru jer je to jedina stalna prirodna pojava koja nam je vazda pokazivala kako smo mali jer nam je hladila more, vapore vezala uza kraj, prigušivala nam dimove i pritvarala vrata naših dvorišta obično upravo u onaj čas kad bismo se ćutjeli najmoćnijima.

IZVOR:https://identitet.hr/na-bliscavcima-bure-u-povodu-izlaska-iz-tiska-zbirke-pjesama-frana-vlatkovica-zrcalo-bure/

PRENOSIMO IZ DRUGIH MEDIJA, Kritizeri svih zemalja, ujedinite se

Kritizeri svih zemalja, ujedinite se

Između dvaju zavičaja

Kritizeri svih zemalja, ujedinite seIzmeđu dvaju zavičajaBila su tu i gruba i lijepa vremena. Gruba jer su nam ratna zbivanja, koja nam se činjahu daleka, došla na kućni prag, a lijepa jer su nas vratila onamo gdje nam je bilo najljepše, na Otok. Bilo mi je tad neobično živjeti u podvojenosti osjećaja (sad kad sam naizgled odrastao, u toj podvojenosti živim gotovo bez prestanka) jer su mi sreću što sam ponovno tamo gdje sam se oblikovao mutili telefonski pozivi. Otac je, naime, ostao u pojasu neizvjesnosti iz kojega su vijesti dolazile rijetko zbog čega smo bili u stalnome grču. Moj je drugi dom tad bio u kući Šilotovih. Često mi je njihov dvor bio prva postaja na povratku iz škole, a uvijek zadnja prije mraka.

IZVOR: https://identitet.hr/kritizeri-svih-zemalja-ujedinite-se/

PRENOSIMO IZ DRUGIH MEDIJA, Kritizeri svih zemalja, ujedinite se

Kritizeri svih zemalja, ujedinite se

Između dvaju zavičaja

IZVOR: https://identitet.hr/kritizeri-svih-zemalja-ujedinite-se/

Više članaka...

<< Početak < « 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 » > Kraj >>

ZHIH

Zajednica Hrvata istočne Hercegovine osnovana je 1991. Okuplja sve ljude dobre volje koji su povezani s istočnom Hercegovinom. Temeljni cilj Zajednice je istraživanje i čuvanje kulturne i spomeničke baštine te običaja ovoga kraja.

Članarina

Podatke za uplatu

pronađite ovdje

Popis uplaćenih članarina

za 2023. godinu

za 2022. godinu

za 2021. godinu

Hvala Vam što redovito

plaćate svoju članarinu!

Pristupnica u članstvo

Sponzori

IBAN račun Zajednice:

HR1723400091110093143

DONATORI I SPONZORI:

Trebinjsko mrkanska biskupija

Duhovni i kulturni centar Sarsenterum Stolac

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Hercegovačko-neretvanska županija

Grad Stolac

Općina Neum

Općina Ravno

Grad Čapljina

Središnjica HDZ

Matica Hrvatska Stolac

Hrvatska Salezijanska provincija

Vrutak d.o.o., g. Martin Matić

Cubus Lux Projektiranje, g. Miro Pavlović

Pilana Zelina, g. Krešo Perić

Id eko d.o.o., g. Ivan Mustapić

Foton d.o.o., g. Stanko Čuljak

gđa.Nedjeljka Batinović

g.Nedjeljko Perić

g. Slavko Šimunović

Dragi sponzori i donatori,

Bog vas blagoslovio!

Kontakt

Predsjednik Zajednice

Branko Mustapić

098/358-768

Dopredsjednik

Vicko Šutalo

Duhovnik
don Tihomir Šutalo

Tajnik

Josip Šijaković

Članovi Upravnog odbora:

1. Ivica Goluža
098/319-087

2. Josip Šijaković

3. Petar Papac

4. Vicko Šutalo

Članovi Nadzornog odbora:

1. Ivan Šutalo

2. Neđeljka Batinović

3. Dražen Raguž

Mail: zhih@net.hr