Molitva Sv. Mihovilu


Mihovil

Sveti Mihovile Arkanđele, brani nas u boju protiv pakosti, u zasjedama đavolskim budi nam zaklon. Ponizno molimo neka mu zapovjedi Svemogući Bog:
Ti vojvodo vojske nebeske Sotonu i druge zle duhove koji svijetom obilaze na propast duša, božanskom krepošću u pakao strovali. Amen! (Papa Lav XIII.)

Izdvojeno

 

 

1. siječnja - Nova Godina

6. siječnja - Bogojavljenje ili Vodokršće ili Sveta tri kralja

15. siječnja - Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja

Naši pokojnici

ILINDAN U STOCU 2021 PDF Ispis E-mail

SV. ILIJA, 20. SRPNJA 2021, 

SVEČANO PROSLAVLJEN U STOCU

Ilindan je i ove godine uz prigodan program proslavljen u Stocu. Svečana procesija uz misno slavlje započela je u 11h a predvodio je mons. Ivan Štorinja. Na početku obreda biskup je izmolio posvetnu molitvu sv. Iliji. Župni zbog "Mladi" predvodio je liturgijsko pjevanje. Nakon Mise slijedio je kulturno-glazbeni program.

Ipak, ovaj put je bilo posebno emotivno što će Stočani dugo pamtiti jer nakon 22 godine odlazi don Rajko Marković. Biskup Palić ga šalje u drugu župu a prilikom ispraćaja folkloraši su mu zapjevali:

"Mlado društvo zapjevajmo jako, nauči na sve naš dumo Rajko.

Nek te dumo prati dobra sreća, to je naša želja ponajveća.

Obišli smo s tobom mjesta fina, od Kotora pa sve do Berlina.

Hvala dumo od stolačkog svijeta, ti si s nama dvades i dva ljeta.

Ti se uvijek sjećaj Stoca svoga, a mi ćemo za te molit Boga."

U sklopu dana Općine upriličen je i svečani prijam na Radimlji.

Detaljnije kako je bilo na navedenim događajima kao i galerije fotografija možete pogledati na stranicama:

Stolac.co: Sveti Ilija u Stocu 2021. i blagoslov prije sv. Mise na "Trgu sv. Ilije Proroka"

Hercegovina.info: Ilindan u Stocu i svečan i emotivan - Folkloraši kroz suze ispratili dumu, don Rajko odlazi nakon 22 godine.

 
ISJEČAK IZ KNJIGE RODNEYJA STARKA PDF Ispis E-mail

STARK: ZAPADNJAČKO 'NEZNANJE'

PROTIV ISTOČNJAČKE 'KULTURE'


Prenosimo izvadak iz članka "STARK: Zapadnjačko 'neznanje' protiv istočnjačke 'kulture' " objavljen na konzerva.hr

Dugo je vladalo općeprihvaćeno mišljenje da su tijekom Mračnog doba, dok je Europa spavala dubokim snom, u islamu cvjetali znanost i učenje. Kao što je dobro poznati Bernard Lewis rekao u svojoj nedavnoj studiji, islam je “u umjetnosti i znanosti civilizacije postigao najvišu razinu u dotadašnjoj ljudskoj povijesti… [intelektualno] srednjovjekovna Europa bila je učenik i u izvjesnom smislu ovisna o islamskom svijetu”. Ali onda, istaknuo je Lewis, Europljani su odjednom počeli napredovati “ogromnim skokovima, ostavljajući znanstveno i tehnološko, a naposljetku i kulturno naslijeđe islamskog svijeta daleko iza sebe.” Stoga je pitanje koje Lewis postavlja u naslovu svoje knjige: Što je pošlo po zlu?

Cijeli članak pročitajte na konzerva.hr: STARK: Zapadnjačko 'neznanje' protiv istočnjačke 'kulture'.

 
POVIJESNA BEZVOLJNOST PDF Ispis E-mail

DNEVNO.HR: POVIJESNA BEZVOLJNOST

Povijesno razdoblje u kojem se prema budućnosti gleda mirnoćom neovisno o silini depopulacije, starenja stanovništva, izumiranja, smanjivanja rađanja, iseljavanja mladosti i općenito demografskog nestanka nacionalne, regionalne ili kontinentalne ukupne populacije nije drugačije moguće nazvati (s obzirom na povijesne primjere nestanka), nego dekadencijom (srozavanjem, nazadovanjem, gubitkom, opadanjem, rasulom i sličnim atribucijama). Isto vrijedi i za gospodarsko zaostajanje i nazadovanje, neuređenost društva, političku dominaciju nad svim drugim djelatnostima, stalno vraćanje u prošlost, političku selekciju po pripadnosti i podatnosti, neuvažavanje znanstvenih istraživanja i projiciranja, odmak od temeljnih identitetskih vrijednosti društva i prostora egzistiranja, političku nezamjenjivost, umišljenost i nasljednost, ideološka nametanja te svaki oblik političkog determinizma u kojem ljudska populacija i u njoj djeca nisu društvena i svaka druga primarnost.

Cijeli članak pročitaje na Dnevno.hr : HRVATSKA JE U ČVRSTOM ZAGRLJAJU ANACIONALNOG POLITIČKOG DETERMINIZMA: Demografskim slomom razarajući učinci na hrvatsku budućnost su najizravniji, najbrži i najefikasniji. 

 
LIBANONIZACIJA BIH PDF Ispis E-mail

ANTE BELJO: LIBANONIZACIJA

BOSNE I HERCEGOVINE

Društvena, politička i sigurnosna situacija u BiH svakim danom postaje sve sličnija onoj libanonskoj iz druge polovice prošloga stoljeća, koja je sve do danas išla nagore, sa sporijim ili ubrzanim padovima. Libanon je po mnogočemu sličan BiH; raskrižje različitih civilizacijskih, kulturnih i vjerskih povijesnih gibanja i njihova nasljeđa uglavnom ne kao sretna susretišta nego vječitih sukoba.

Cijeli članak pročitaje na stranici HRVATSKO NEBO: Ante Beljo: Libanonizacija Bosne i Hercegovine.

 
TRIBINA HRVATSKO SLOVO UŽIVO PDF Ispis E-mail

KUCAMO NA VRATA ZABORAVLJENIH ČLANOVA

DRUŠTVA HRVATSKIH MRTVIH PJESNIKA


Zbornik s XIII. Neretvanskoga književnoga, znanstvenoga i kulturnoga susreta  Nikola Martić, pjesnik hrvatski (održanog 28., 29. i 30 rujna 2017.  u Neumu, Metkoviću, Pločama, Opuzenu i Čapljini/Višićima) predstavili su 6. svibnja 2020. u prostorijama Hrvatskoga slova dr. sc. Domagoj Vidović, Đuro Vidmarović, Mate Kovačević i Stjepan Šešelj. 

Izlaganje Domagoja Vidovića pročitajte na članku HRVATSKO SLOVO: TRIBINA HRVATSKO SLOVO UŽIVO.

 
HRVATSKA BAŠTINA: STEĆCI PDF Ispis E-mail

STEĆCI

stecci

Prenosimo izvadak iz članka "Stećci" objavljen na croativ.net

Stećak je vrsta kamenoga srednjovjekovnog nadgrobnog spomenika. Stećaka ima u Bosni i Hercegovini, jugoistočnoj Hrvatskoj, jugozapadnoj Srbiji i sjeverozapadnoj Crnoj Gori. Upisani su na Listu svjetske baštine UNESCO-a 2016. godine (Stećci – srednjovjekovna groblja nadgrobnih spomenika na Popisu su svjetske baštine UNESCO-a).

Opširnije pročitajte na croativ.net: Stećci.

 
HRVATSKI PLETER PDF Ispis E-mail

HRVATSKI PLETER

hrv pleter

Prenosimo izvadak iz članka "Hrvatski pleter" objavljen na croativ.net


Pleterna ornamentika reljefna je dekoracija čiji osnovni element, jednotračni ili višetračni prutić, tvori najrazličitije kombinacije ornamenata u koje su ponekad upleteni stilizirani biljni motivi te životinjski i ljudski likovi. Pleter je uglavnom naziv za predromanički ukras arhitektonskih pojedinosti i crkvenoga namještaja u razdoblju od 8. do 11. st. Kao takav bio je prevladavajući ukras u središnjoj i sjevernoj Italiji te u Hrvatskoj (u tzv. starohrvatskoj umjetnosti).

Opširnije pročitajte na croativ.net: Hrvatski pleter.

 

 
<< Početak < « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 » > Kraj >>

ZHIH

 

Zajednica Hrvata istočne Hercegovine osnovana je 1991. Okuplja sve ljude dobre volje koji su povezani s istočnom Hercegovinom. Temeljni cilj Zajednice je istraživanje i čuvanje kulturne i spomeničke baštine te običaja ovoga kraja.

Članarina


Podatke za uplatu

pronađite ovdje 

 

Popis uplaćenih članarina

pronađite ovdje 

 

Hvala Vam što redovito

plaćate svoju članarinu!

 

 Pristupnica u članstvo

Sponzori

 

 IBAN račun Zajednice:

HR1723400091110093143

 

1. Vrutak d.o.o. 

2. Branko Mustapić

3. Pero Raguž

4. Liama usluge d.o.o.

5. Krešo Perić

 

 Dragi sponzori i donatori,

Bog vas blagoslovio!

Kontakt

 

Predsjednik Zajednice

Branko Mustapić

 098/358-768

 

Dopredsjednik

Vicko Šutalo 

Duhovnik
don Tihomir Šutalo

Tajnik

Josip Šijaković

 

Članovi Upravnog odbora:

1. Ivica Goluža
098/319-087

2. Josip Šijaković

3. Petar Papac

4. Vicko Šutalo

 

Članovi Nadzornog odbora:

1. Ivan Šutalo

 2. Neđeljka Batinović

3. Dražen Raguž

 

Mail: zhih@net.hr