Molitva Sv. Mihovilu


Mihovil

Sveti Mihovile Arkanđele, brani nas u boju protiv pakosti, u zasjedama đavolskim budi nam zaklon. Ponizno molimo neka mu zapovjedi Svemogući Bog:
Ti vojvodo vojske nebeske Sotonu i druge zle duhove koji svijetom obilaze na propast duša, božanskom krepošću u pakao strovali. Amen! (Papa Lav XIII.)

VIJESTI IZ STAROGA KRAJA PDF Ispis E-mail

ARHEOLOŠKO OTKRIĆE KOD RAVNOG Pronađena reljefna ploča iz 9. stoljeća

Na lokalitetu Crkvina u Zavali, u općtini Ravno, otkriveno je veliko arheološko otkriće, kamena reljefna ploča oltarne pregrade na nalazištu ostataka Crkve svetog Petra iz 9. stoljeća. Arheološki lokalitet Crkvine nacionalni je spomenik Bosne i Hercegovine.

Otkriće kamene reljefne oltarne pregrade, iznenenadilo je i arheologe. Ploča je pronađena slučajno, prilikom konzervacije nalazišta, koje se smatralo istraženim lokalitetom.

“Iznenadili smo se jer smo našli jednu od rijetkih ploča oltarne pregrade, koja je nekad bila uzidana u romaničku crkvu. Ispostavilo se da je najstarija crkva iz 9. stoljeća, vrijeme romanike. Moram istaknuti da je ova tropasidalna crkva, romanička crkva jedinstvena u Bosni i Hercegovini. Osim ovdje, imaju još dvije u Hrvatskoj”, ističe Snježana Vasilj, arheologinja.

Lokalitet Crkvine je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Ovaj arheološki lokalitet je prepoznatljiv po ostacima dviju crkava svetog Petra i svete Petke, te nekoropoli stećaka. Kroz povijest, na tom lokalitetu sagrađeno je pet crkvi. Do tih saznanja došao je arheološki tim s Mostraskog sveučilišta, nakon revizije istraživanja provedenih 1957. Godine.

“Istraživanja su obuhvatila dvije crkve, a kad smo završili istraživanja onda se ispostavilo da je pet crkvi. Veliki je posao s 42 istražena groba, što u crkvenim grobovima, što oko njih”, ističe Vasilj za BHRT.

Crkvine se nalaze u blizini špilje Vjetrenice i manastira u Zavali. Nakon konzervacije, na lokalitetu je predviđena izgradnja muzeja.

Izvor: https://www.hercegovina.info/vijesti/bih/arheolosko-otkrice-kod-ravnog-pronadjena-reljefna-ploca-iz-9-stoljeca/189554/

 

 

 

 

 

 

Kako javlja Čapljinski portal: Neum će prije početka sezone biti povezan modernom prometnicom s ostatkom zemlje

 

Do potpunog završetka moderne prometnice od Stoca do Neuma ostalo je još nepunih 10 kilometara koji se grade punom parom i konačno će povezati našu zemlju s jedinim bh. gradom na jadranskoj obali prije početka ljetne turističke sezone.

Kako nam je kazano iz JP Ceste Federacije BiH, radovi na izgradnji magistralne ceste M-17.3 Neum – Stolac izvode se u skladu s planiranom dinamikom i kompletna dionica u dužini 36,5 kilometara će biti u funkciji u lipnju 2022 godine.

“Trenutno se izvode radovi na poddionici Hutovo – Cerovica dužine pet kilometara (LOT 5) i poddionici Cerovica – Stolovi dužine 4,95 kilometara (LOT 6), koji su započeli u listopadu 2020. godine, a rok za završetak je juni 2022. godine“, pojasnili su nam iz JP Ceste FBiH.

Time će se kako ističu zavšiti kompletna moderna prometnica koja je od izuzetnog strateškog značaja.

Vrijednost ugovorenih radova je kako navode 20.757.385 KM, dok će cjelokupan projekt izgradnje magistralne ceste M-17.3 Neum – Stolac će biti utrošeno 88.965.690 KM i time će se riješiti problem prometne povezanosti obale Jadranskog mora i područja Neuma s ostatkom HNŽ, a time i cijele BiH, te pozitivno utjecati na konkurentnost gospodarstva Neuma i Stoca.

Naglašavaju da su radovi podijeljeni u sedam lotova i da ih je pet već završeno.

Radovi na dionici Stari Neum – Broćanac koji obuhvaćaju LOT 1 i LOT 2 u dužini 12 kilometara su završeni u roku od 10 mjeseci.

Ugovorena vrijednost radova koji su počeli u veljači 2018. godine za LOT 1 su, kako navode 6.027.207 KM podrazumijevali asfaltiranje dionice ceste Stari Neum – Babin Do, dužine 5,3 kilometra izgradnju dionice ceste Babin Do – Oštrovac, dužine 1,7 kilometara , izgradnju tunela Oštrovac u dužini od 190 metara i potputnjaka Oskrušnica, dužine 10 metara. Izvođač radova bio je INTEGRAL INŽINJERING a.d. Laktaši.

Na LOT 2 koji obuhvata dionica Oštrovac – Broćanac dužine 5 kilometara, izvođeni su radovi trase ceste i tri potputnjaka dimenzija 3,5 sa 5 metara. Izvođači radova su bili JV u sastavu HP INVESTIG d.o.o. Mostar i PUTOVI d.o.o. Grude s ugovorenom vrijednosti radova od 5.924.253 KM i rokom izvođenja, koji je bio 10 mjeseci.

Završeni su i radovi na LOT 3 koji obuhvata dionicu Broćanac – Prapratnica dužine tri kilometra, uključujući i radove na raskrsnicama Babin Do i Oskrušnica, a radove s ugovorenom vrijednosti od 10.309.959 KM izveo je STRABAG AG Austrija.

 

Radovi na LOT 4, poddionica Prapratnica – Hutovo dužine 2,7 kilometara uključujući i tunel Žaba dug 975 metara, koji su započeli u listopadu 2018. godine s rokom od 24 mjeseca također u uspješno završeni i Tehnički prijem radova je već okončan. Radove vrijedne 23.730.888 KM izvodili su JV EURO-ASFALT d.o.o. Sarajevo & HP INVESTING d.o.o. Mostar.

Završen je i LOT 7 koji obuhvaća radove na poddionici Stolovi – Drenovac, dužine 8,95 kilometara vrijedne 17.537.167 KM u izvođenju JV HP INVESTING d.o.o. Mostar, EURO-ASFALT d.o.o Sarajevo & PUTOVI d.o.o. Grude, te su u tijeku pripreme za tehnički prijem radova.

Nadzor na izgradnji cjelokupne dionice ceste Neum – Stolac, od Starog Neuma do Drenovca u vrijednosti od 4.678.827 KM vrši JV u sastavu IC consulenten, AIK Inžinjering i Nievelt.

Sredstva za izgradnju ove ceste dio su programa izgradnje i modernizacije magistralnih cesta u FBiH u vrijednosti od 173 milijuna KM.

Riječ je o kreditnim sredstvima Svjetske banke, Europske banke za obnovu i razvoju (EBRD) i Europske investicijske banke (EIB).

 

 

Hutovski grad – zapušteni nacionalni spomenik – svjedok burne povijesti Hercegovine

 

Hutovski grad, ili u stručnoj literaturi Hutovska tvrđava, nacionalni je spomenik koji se nalazi na području općine Neum.

Nalazi se uskoj cesti iz Hutova prema Neumu, podno planine Žabe, zapadno na brdu od Hutova. Smješten je na strateškom mjestu, na vrhu prijelaza.

Kroz njega je prolazio Veliki put ili Put soli iz Stona u kojem i dan-danas postoji solana, kojim je prošla i bosanska kraljica Katarina (kći hercega Stjepana Kosače i žena Stjepana Tomaša Kotromanića) 1463. godine kada je pred Turcima morala napustiti Bosnu i otići u izgnanstvo u Ston, pa u Rim.

Ponegdje se naziva i Hadžibegov grad u spomen na zadnjeg gospodara ovog grada Hadžibega Rizvanbegovića, no taj je naziv netočan.

Grad iz rimskih vremena

Grad datira iz rimskih vremena. Znanstvenici pretpostavljaju da je ovdje u rimsko doba vjerojatno bila neka rimska stražarnica koja je nadzirala cestu kroz Hutovo. Vjerojatno je poslije na istom mjestu u srednjem vijeku kakva manja kula koja je imala kakvu-takvu funkciju.

Na važnosti je dobila u mletačko-turskim ratovima, a u mirnodopsko vrijeme bila je važna kao mjesto prijama karavana.

Prema tradiciji, gradnja hutovske tvrđave je u svezi s Mlečanima. Nakon što su grad zauzeli Osmanlije, utvrđeni grad dodatno je utvrđen. Hadži-beg ga je temeljito dogradio i obnovio. Dodao je neke stambene objekte u obliku kule, dok je u podnožju sjeverozapadne kule uredio tamnicu.

Osmanlije su ga opremili s tri topa i postavili u njega posadu vojnu posadu od 70 vojnika. Zadnji je gospodar Hutova bio Hadžibeg Rizvanbegović, brat Ali-age Rizvanbegovića. U njihovom međusobnom ratu poginuo je Hadžibeg 1832. godine (po nekim tvrdnjama 1830.). Iste je godine ukinuta Hutovska kapetanija.

Smrću Hadži-bega tvrđava je izgubila na važnosti, ali su Turci u njoj i dalje držali posadu.Tvrđava je stajala nauzgor sve hercegovačkoga ustanka protiv osmanske vladavine 1875. godine. Tada su ga ustanici dobro oštetili i zapalili.

Po izbijanju ustanka, osmanska je vojska zaposjela utvrdu, a uskoro su zaredali ustanički napadi na nju. Ustanike je vodio don Ivan Musić, a u jednom od napada na grad je bačena vatra te je izgorjelo sve što je bilo od drveta. Tijekom ustanka grad je napušten.

Zemaljski muzej u Sarajevu 1969. počeo je s obnovom ovog lokaliteta, a Hutovski grad predložen je za tada upis u nacionalne spomenike BiH. Odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH na sjednici održanoj od 4. do 10. svibnja 2004, povijesno područje – Hutovski grad u Hutovu proglašeno je nacionalnim spomenikom.

Arhitektura

Kada je u pitanju arhitektura ovoga grada, on je sazidan je u obliku nepravilna višekuta (u osnovi peterokuta). Na svakom je uglu kula (ukupno devet, od čega osam različite osnovice).

Pod svakom je kulom u podzemnom dijelu mala prostorijica s prozorčićem u kojoj čovjek jedva može stati i to samo u uspravnom položaju, zbog čega se pretpostavlja da se vjerojatno radi o samicama. Zidine su tvrde i visoke. Unutar grada je prostrana zaravan.

Grad se u osnovi pruža u pravcu istok-zapad. Dužine je oko 70 m, a širine od oko 50 m na istočnom dijelu do 30 m na zapadnom dijelu. Bedemi su izgrađeni tako da se mogao braniti svaki djelić grada vatrenim oružjem.

Sedam kula je djelomice, a dvije u potpunosti izbačene iz platna bedema. Jugoistočna, jugozapadna i zapadna kula (ima tamnicu) su masivne dvorazinske građevine, okrugla tlocrta, s puškarnicama na oba nivoa.

 

Kule četverokutna tlocrta su ulazna kula, kula na lomu između sjevernog i zapadnog zida, sjeverozapadna kula i izbačena kula u sredini istočnog bedema. Glavni ulaz je bio s južne strane, zbog čega je ondje bila još jedna kula, poluizbačena položaja, koja je s vanjske strane zidina bila polukružna, a s unutarnje ravna.

 

Prozora i dovratnika bilo je malo i svi su bili od monolitnih kamenih greda. Uz istočni bedem nekad je bio niz od sedam prostorija, između kojih je bila hodna linija osim na SZ kutu. Mnoge od puškarnica imale su kamene poklopce koje su ih skrivale s vanjske strane. Istočne zidine imale su pet manjih prizemnih prostorija i dvije na kat, s ulazom iz dvorišta ili kroz druge prostorije, a unutar njih niše.

Pretpostavlja se da je ondje živjela posada. Sjeverni kraj tog niza završava malim četverokutnim prostorom na kojem su bila četiri visoka i uska tornja kojima do danas nije ustanovljena svrha.

Glavni ulaz bio je na južnom zidu. Ulazilo se kroz četverokutnu kapi kulu. Vanjski je ulaz bio na zapadnom zidu, a unutarnji ulaz, polukružna svoda, u platnu južnog bedema. Sporedni ulaz bio je nasuprot glavnom ulazu, na sjevernom zidu.

Obrambeni sustav pojačavao je jarak koji je još početkom 20. stoljeća bio vidljiv kod južnog i zapadnog zida.

Vodoopskrba je riješena tako što je unutar grada bio jedan bunar koji se nalazio u sjeveroistočnom kutu te jedna cisterna jugozapadno od glavne kule, a jedna cisterna bila je izvan zidina. Cisterne su slične građe kao one u Stjepangradu u Blagaju na Buni.

U središtu tvrđave je velika kružna dvokatna kula. Središnja je kula dobro utvrđena, čvrsto ozidana. Vrlo je slična Kuli Norinskoj blizu Metkovića.

Na raznim mjestima u gradu nalazile su se kamene ploče visine 1-0,5 m, širine oko pola metra i četvrt metra debele, na kojima su bila uklesana neka od imena za Alaha: Muktedir=Svemogući, Mu’in=koji pomaže u svakoj prilici, Ehad=Jedini, Fettah=Pobjednik, Hafiz=Svedržitelj, Baki=Vječnii Ja Baki ve Kadim=O Vječni, i Jedini (ploča sadrži hidžretsku godinu 1221. godina (1806.) te ploča s natpisom Džumazi 1211=1796. godina.

Dio ploča otpao je potkraj 19. stoljeća, a ostatak u 20. stoljeću. Sačuvane ploče prenesene su u Lapidarij uz Zavičajnu kuću u Hutovu.

 

 

Danas izolirano Hutovo bilo je povezano izravnom linijom s Bečom i brojilo 800 učenika

 

Vjerojatno biste teško povjerovali da se iz Hutova u neumskom zaleđu ne tako davno vlakom moglo doći čak do Beča.

I to izravnom linijom – u Hutovu ste mogli kupiti kartu na relaciji Hutovo-Beč!

A to nije bilo tako davno, kako nam potvrđuju sami mještani ovog naselja koje smo ovog toplog prosinačkog dana sreli u šetnji svojim mjestom.

Sedamdesetih godina izravnom linijom od Hutova do Beča

”Godine 1970., dakle prije 50 godina, mogli ste ovdje kupit kartu za Beč i ćirom otputovati u centar Europe”, govore nam mještani Hutova.

Ovo vrijeme pamte i danas spominju kao najbolje vrijeme u povijesti svog mjesta.

”Dok je bilo ćire, bilo je i života. Kad je ukinut ćiro – sve je krenulo nizbrdo. Prvi ćiro prošao je ovuda 1901. godine, a povezivao je Mostar sa Dubrovnikom i Konavlima. Tad se putovalo, trgovalo, vozilo, a kako je Hutovo bilo uz prugu, bilo je živo, bilo je svega”, kažu mještani za Čapljinski portal.

Ukidanje pruge odnijelo normalan život

Uskotračna pruga ukinuta je 1976. godine, a njeno ukidanje odnijelo je u povijest i ćiru s ovih prostora. Život, kakav su tada poznavali mještani Hutova, okrenuo se naopako preko noći.

”Iz svake obitelji je najmanje jedno radilo na željeznici, i obični radnik mogao je zaraditi više nego prosvjetni djelatnik. Ljudi iz Hutova nisu imali potrebu ići vani na rad. Ali kad je ukinuta uskotračna pruga, sve je palo u vodu i iseljavanje je krenulo korak po korak, da bi došli do današnje situacije u kojoj je samo pitanje godine kada će iz ovog mjesta otići i zadnji stanovnik”, govore nam mještani u lokalnoj gostionici.

Najstariji nam pričaju da je župa Hutovo, kada je osnovana, imala 375 župljana, a susjedno selo Glumina pet više. Danas Glumina ima svega par stanovnika, a Hutovo manje od 100.

Sa 800 na manje od 10 učenika

Četrdesetih godina prošlog stoljeća Hutovo je imalo status općine, a Neum, kojemu sada pripada, tada kao općina nije ni postojao. Četverogodišnju školu tih četrdesetih godina pohađalo je u Hutovu 80 učenika.

Sedamdesetih godina broj učenika se penje na 350, a najstariji tvrde kako je brojka učenika jedne godine prešla i osamsto. Danas ih nema ni 10, odnosno ni jedan posto od tog broja!

Da je ovo mjesto bilo i gospodarski uspješno i imalo potencijal govori i činjenica, kako su nam rekli mještani, da je u zlatno doba ovog naselja postojalo više trgovina mješovite robe, ambulanta, četiri gostionice, poljoprivredna apoteka, veterinarska stanica te zadruga za otkup duhana, puževa i kadulje… Sedamdesetih godina postojala je čak i pilićara te pogon za proizvodnju plastičnih čamaca. Danas od toga, osim jedne jedine gostionice, nema ništa!

Prometna izoliranost zapečatila sudbinu mjesta

Hutovo je zadesila sudbina mnogobrojnih naselja u Hercegovini koja su ostala prometno izolorana nakon ukidanja pruge.

Stanovništvo je, trbuhom za kruhom, otišlo u obližnje gradove, a u Hutovu je ostalo stanovništvo većinom treće životne dobi.

Ipak, uz pametnu strategiju ovo mjesto moglo bi postati turistički zanimljivo, posebice strancima, kako zbog biciklističke rute koja je aktivirana posljednjih godina, a koja prati ćirinu rutu, tako i zbog ruralnog turizma koji je sve popularniji među turistima sa zapada.

 

Izvor: https://caportal.net

 

 

 

 

 

 

ZHIH

 

Zajednica Hrvata istočne Hercegovine osnovana je 1991. Okuplja sve ljude dobre volje koji su povezani s istočnom Hercegovinom. Temeljni cilj Zajednice je istraživanje i čuvanje kulturne i spomeničke baštine te običaja ovoga kraja.

Članarina


Podatke za uplatu

pronađite ovdje 

 

Popis uplaćenih članarina

pronađite ovdje 

 

Hvala Vam što redovito

plaćate svoju članarinu!

 

 Pristupnica u članstvo

Sponzori

 

 IBAN račun Zajednice:

HR1723400091110093143

 

1. Vrutak d.o.o. 

2. Branko Mustapić

3. Pero Raguž

4. Liama usluge d.o.o.

5. Krešo Perić

 

 Dragi sponzori i donatori,

Bog vas blagoslovio!