Molitva Sv. Mihovilu

Sveti Mihovile Arkanđele, brani nas u boju protiv pakosti, u zasjedama đavolskim budi nam zaklon. Ponizno molimo neka mu zapovjedi Svemogući Bog:
Ti vojvodo vojske nebeske Sotonu i druge zle duhove koji svijetom obilaze na propast duša, božanskom krepošću u pakao strovali. Amen! (Papa Lav XIII.)

Linkovi

Župe Trebinjsko-mrkanske biskupije

Župe Mostarsko-duvanjske biskupije

Izdvojeno

U subotu, 18. studenog

obilježavanje Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje

Zajednica Hrvata istočne Hercegovine

organizira hodočašće i odlazak u Škabrnju

na obilježavanje Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

Planirani polazak je 18.11.2023. u 06:00 sati ispred zgrade gradskog poglavarstva u Gradu Zagrebu. Autobus je osiguran. Potrebno je participirati za konzumaciju jela i pića (u autobusu doručak i piće, u restoranu ručak i piće). Točan iznos participacije ovisi o broju prijavljenih.

Prijave možete slati na mail zhih.zagreb@gmail.com ili na broj mobitela: +385 98 171 7291. U prijavi je potrebno navesti ime i prezime te broj mobitela hodočasnika.

Krštenje Jakova Rajića

Jučer (nedjelja) je u crkvi Svetog Jurja i Imena Marijina u Odri kršten Jakov Rajić, sedmo dijete supružnika Maje (rođ. Globan) i Dražena Rajića. Obred krštenja obavio je pom. biskup zagrebački mons. MIJO GORSKI.

IMG-20231130-WA0017

Osim malog Jakova krštenju su nazočili njegova braća i sestre i to: Jona (12 g.), Juraj (9 g.), Jana (7 g.), Jerko (6 g.), Judita (4 g.), Josip (2 g.), te puna crkva vjernika.

IMG-20231130-WA0018

U nadahnutoj propovjedi mons. Mijo Gorski je istaknuo značenje obitelji u odgoju djece i pohvalio bračni par Rajić na višestrukom daru djece. Kum malom Jakovu je Ivan Beljo, koji sa suprugom Martom ima troje djece.

IMG-20231130-WA0016

U Zagrebu, 13. studenog 2023. godine

Tomo Globan, dipl. ing.

POZIV

PODMILAĆJE

Goran Cvjetinović protiv povijesne znanosti

Viktor Matić: Goran Cvjetinović protiv povijesne znanosti

Viktor Matić: Goran Cvjetinović protiv povijesne znanostiU intervjuu za Dubrovački vjesnik povodom ovogodišnje objave njegova novoga romana, književnik, pjesnik i povjesničar – kako ga predstavlja spomenuti list – Goran Cvjetinović iznio je cijeli niz neistina i/ili paušalnih tvrdnji koje su svojstvenije nekomu političkomu aktivistu poput Dejana Jovića (vidi primjerice ovdje), nego ozbiljnomu znanstveniku. Naravno, i znanstvenici su ljudi od krvi i mesa, no držim da bi njih trebao obilježavati nijansiraniji pristup povijesnim i društvenim pitanjima. Drugim riječima, iako su subjektivni i uvelike određeni svojim odgojem, svjetonazorom i slično, intelektualno pošteni znanstvenici i/ili javni intelektualci bi se, prema mojemu skromnomu mišljenju, trebali što više držati one stare „ispeci pa reci“. Čini mi se da se službenik Upravnoga odjela za poslove gradonačelnika (Mate Frankovića) Cvjetinović više drži famozne „slobode“ svojega pjesničko-književničkoga zanata, nego uzusa svojega povjesničarskoga zanata.

VIŠE NA: https://heretica.com.hr/viktor-matic-goran-cvjetinovic-protiv-povijesne-znanosti/

Može li Hrvat biti pravoslavac, a Srbin katolik

Domagoj Vidović: Može li Hrvat biti pravoslavac, a Srbin katolik?

Pišući ovoga ljeta o tzv. neumskoj džamiji, bio sam itekako svjestan da će ta tema izazvati znatnu pozornost s više strana. Kad su me neki od dežurnih dušobrižnika pitali zašto dodatno uzburkavam ionako uzavrele strasti, odgovorih im kako navedenu temu u vrelim ljetnim mjesecima, kad je Neum prepun turista, nije otvorio neki hrvatski povjesničar, jezikoslovac ili medij, otvorili su je bošnjački povjesničar Emir Demir i televizijska kuća Al Jazeera.

Rasprava je koja je nakon toga uslijedila i koju sam posredno slijedio preko različitih foruma i sličnih platforma otvorila pitanje povezanosti vjerske i nacionalne pripadnosti o čemu se neprestano, argumentirano i malo manje argumentirano, raspravlja.

Domagoj Vidović: Može li Hrvat biti pravoslavac, a Srbin katolik?Pišući ovoga ljeta o tzv. neumskoj džamiji, bio sam itekako svjestan da će ta tema izazvati znatnu pozornost s više strana. Kad su me neki od dežurnih dušobrižnika pitali zašto dodatno uzburkavam ionako uzavrele strasti, odgovorih im kako navedenu temu u vrelim ljetnim mjesecima, kad je Neum prepun turista, nije otvorio neki hrvatski povjesničar, jezikoslovac ili medij, otvorili su je bošnjački povjesničar Emir Demir i televizijska kuća Al Jazeera.Rasprava je koja je nakon toga uslijedila i koju sam posredno slijedio preko različitih foruma i sličnih platforma otvorila pitanje povezanosti vjerske i nacionalne pripadnosti o čemu se neprestano, argumentirano i malo manje argumentirano, raspravlja.Pitanje se povezanosti (pa i poistovjećivanja) vjerske i nacionalne pripadnosti već desetljećima zlorabi na hrvatsku štetu. U srpskoj historiografiji, primjerice, pravoslavac nikad ne može biti Hrvatom čak i kad se osobno Hrvatom izjasni poput generala Svetozara Borojevića, a Hrvat bez ikakvih problema može postati Srbinom, čak i kad verbalno progoni pravoslavce ili šapće ruskomu putopiscu Tolstoju da Perast nastanjuju Hrvati poput Vicka Zmajevića.

VIŠE NA: https://www.maxportal.hr/kolumne/domagoj-vidovic-moze-li-hrvat-biti-pravoslavac-a-srbin-katolik/

Eutanazija hrvatskoga jezika

Domagoj Vidović: Eutanazija hrvatskoga jezika?

Tko priželjkuje sporu smrt hrvatskoga jezika?

Eutanazija hrvatskoga jezika?Tko priželjkuje sporu smrt hrvatskoga jezika?Eutanazija hrvatskoga jezika?Tko priželjkuje sporu smrt hrvatskoga jezika?Na jezikoslovnoj pozornici postaje sve zanimljivije. Tako je Andrea Milat u Hrvatima poslovično sklonim Novostima objavila članak Spora smrt hrvatskog jezika u kojemu se nalaze i neki zgodni redci, poglavito oni koji se odnose na činjenicu da je glavni „neprijatelj“ hrvatskoga jezika (autorica kaže naših jezikâ) engleski jezik, što često ne razabiru lokal-patrioti i zagovornici teze o Hrvatskoj kao zemlji s tisuću jezika upinjući se hrvatski standardni jezik prokazati kao zatirača svih hrvatskih nestandardnojezičnih idioma posve zaboravivši pritom da su mletacizmi, germanizmi i turcizmi u naše govore počeli obilnije ulaziti tek kad su mletačka, njemačka i turska čizma dublje zagazile u hrvatsko ozemlje.

VIŠE NA: https://identitet.hr/eutanazija-hrvatskoga-jezika/

Neum na razmeđu kultura i interesa

Predavanje Domagoja Vidovića “Neum na razmeđu kultura i interesa” napunilo je dvoranu župne crkve Gospe od Zdravlja sinoć u 19 sati.

Predavanje Domagoja Vidovića “Neum na razmeđu kultura i interesa” napunilo dvoranuPredavanje Domagoja Vidovića “Neum na razmeđu kultura i interesa” napunilo je dvoranu župne crkve Gospe od Zdravlja sinoć u 19 sati.Jezikoslovac i doktor znanosti Domagoj Vidović u svom predavanju objasnio je važnost geostrateškog položaja Neuma, bogatstvo njegove kulture i baštine te se dotaknuo i interesne kontekstualizacije Neuma i njegovog zaleđa. Predavanje je održano u organizaciji Općine Neum.

VIŠE NA: https://neum.online/foto-predavanje-domagoja-vidovica-neum-na-razmedu-kultura-i-interesa-napunilo-dvoranu/

Obilježavanje Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje

Zajednica Hrvata istočne Hercegovine organizirala je hodočašće i odlazak u Škabrnju u subotu, 18. studenog u povodu obilježavanja Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje

Odlazak u Škabrnju organiziran je odlaskom članova Zajednice jednim autobusom ispred zgrade gradskog poglavarstva u Gradu Zagrebu.

Po dolasku u Škabrnju članovi zajednice pridružili su se koloni sjećanja i odali počast i poštovanje žrtvama Škabrnje.

Na obilježavanju 32. obljetnice stradanja civila i branitelja u Škabrnji okupilo se više tisuća ljudi. Obilježavanje obljetnice proteklo je dostojanstveno, a počelo je okupljanjem sudionika komemoracije na zapadnom ulazu u mjesto (ulaz u Škabrnju– Ambar), na početku Ulice 18. studenog 1991.

Nakon komemorativnog programa, kolona sjećanja krenula je do Spomen obilježja masovne grobnice.

U Crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije slavljena je sveta misa, nakon čega je uslijedila hodnja do Spomen obilježja na mjesnom groblju sv. Luke.

Zahvaljujemo svim koji su svojim odlaskom u Škabrnju sudjelovali na obilježavanju Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

IMG-20231120-WA0000 IMG-20231120-WA0001

IMG-20231120-WA0002 IMG-20231120-WA0003

IMG-20231120-WA0004

IMG-20231120-WA0005

IMG-20231120-WA0006

Više članaka...

<< Početak < « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 » > Kraj >>

ZHIH

Zajednica Hrvata istočne Hercegovine osnovana je 1991. Okuplja sve ljude dobre volje koji su povezani s istočnom Hercegovinom. Temeljni cilj Zajednice je istraživanje i čuvanje kulturne i spomeničke baštine te običaja ovoga kraja.

Članarina

Podatke za uplatu

pronađite ovdje

Popis uplaćenih članarina

za 2023. godinu

za 2022. godinu

za 2021. godinu

Hvala Vam što redovito

plaćate svoju članarinu!

Pristupnica u članstvo

Sponzori

IBAN račun Zajednice:

HR1723400091110093143

DONATORI I SPONZORI:

Trebinjsko mrkanska biskupija

Duhovni i kulturni centar Sarsenterum Stolac

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Hercegovačko-neretvanska županija

Grad Stolac

Općina Neum

Općina Ravno

Grad Čapljina

Središnjica HDZ

Matica Hrvatska Stolac

Hrvatska Salezijanska provincija

Vrutak d.o.o., g. Martin Matić

Cubus Lux Projektiranje, g. Miro Pavlović

Pilana Zelina, g. Krešo Perić

Id eko d.o.o., g. Ivan Mustapić

Foton d.o.o., g. Stanko Čuljak

gđa.Nedjeljka Batinović

g.Nedjeljko Perić

g. Slavko Šimunović

Dragi sponzori i donatori,

Bog vas blagoslovio!

Kontakt

Predsjednik Zajednice

Branko Mustapić

098/358-768

Dopredsjednik

Vicko Šutalo

Duhovnik
don Tihomir Šutalo

Tajnik

Josip Šijaković

Članovi Upravnog odbora:

1. Ivica Goluža
098/319-087

2. Josip Šijaković

3. Petar Papac

4. Vicko Šutalo

Članovi Nadzornog odbora:

1. Ivan Šutalo

2. Neđeljka Batinović

3. Dražen Raguž

Mail: zhih@net.hr