BISKUPIJA - 5 STAROHRVATSKIH CRKAVA

Prenosimo izvadak iz članka "Biskupija - 5 starohrvatskih crkava" objavljen na croativ.net

Na rubu Kosova polja, 5 km jugoistočno od Knina, nalazi se mjesto Biskupija. Biskupija je najpoznatije i najbogatije starohrvatsko arheološko nalazište.   Na prostoru Biskupije bilo je 5 predromaničkih hrvatskih crkava: Sv. Marija (Crkvina), Crkva Sv. Cecilije zvana Stupovi (lokalitet Katić bajami), Crkva na Lopuškoj glavici, Crkva na Bukorovića podvornica,  hrvatska crkva Sv. Trojice (ispod pravoslavne crkve Sv. Trojice).

Cijeli članak pročitajte na croativ.net: Biskupija - 5 starohrvatskih crkava.

ČLANAK O ZHIH U GLASU KONCILA

U Glasu Koncila objavljen je kratki članak o hodočašću Zajednice Hrvata istočne Hercegovine održanom 20. lipnja 2021. na Sljemenskom svetištu:

HRVATSKA KULTURNA BAŠTINA (CRTICE)

Prenosimo izvadak iz članka "Hrvatska kulturna baština (crtice)" objavljen na croativ.net

Hrvatska kulturna baštini svjedoči o hrvatskom identitetu i kontinuitetu. Tri pisma: latinica, hrvatska glagoljica i hrvatska ćirilica (bosančica) te starohrvatski jezici: latinski, staroslavenski i starohrvatski sastavni su dio hrvatske pismenosti i identiteta. Hrvatski jezik sastoji se od tri narječja: čakavskoga, kajkavskoga i štokavskoga (zlatna formula hrvatskoga  jezika ča-kaj-što) koja čine jednu cjelinu. Borba za očuvanje pisma i jezika bila je stoljetna, a traje i danas. Kameni spomenici i pisani dokumenti svjedoče o razvoju pisma i jezika u Hrvata. Dokumenti i stare knjige pokazuju europsku razinu pismenosti i kulture kod Hrvata. Hrvatska kulturna baština nalazi se, osim u Hrvatskoj te u Bosni i Hercegovini, još u više europskih zemalja.

Cijeli članak pročitajte na croativ.net: Hrvatska kulturna baština (crtice).

NIJEMO KOLO

Prenosimo izvadak iz članka "Nijemo kolo" objavljen na croativ.net

Nijemo kolo je narodni ples koji se najčešće izvodi u Dalmatinskoj Zagori. Od 2011. Nijemo kolo je na UNESCO-ovu popisu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Nijemo kolo s područja Dalmatinske zagore jedinstveno je po načinu izvođenja. Izvodi se u kolu, ili češće, u parovima koji se kreću kružno ili slobodno po plesnom prostoru, ponekad uz pratnju rere, gange, ojkavice ili dipli, no u Dalmatinskoj zagori gotovo isključivo bez ikakve glazbene pratnje.

Cijeli članak pročitaje na croativ.net: Nijemo kolo.

OJKANJE

Prenosimo izvadak iz članka "Ojkanje" objavljen na croativ.net

Ojkanje (ili treskanje, orzenje, rozganje) najstarija je vrsta pjevanja u Hrvatskoj. Prema riječima stručnjaka, ojkanje je ostatak predslavenskog balkanskog pjevanja s područja antičke Dalmacije (današnja Dalmacija, BiH i Crna Gora), kojega su Hrvati usvojili i sačuvali. UNESCO-ov Odbor za nematerijalnu kulturnu baštinu svijeta 16. studenoga 2010. uvrstio je glazbeni izričaj ojkanje na popis ugrožene nematerijalne svjetske baštine.

Cijeli članak pročitajte na croativ.net: Ojkanje.

BISKUP VIDOVIĆ PREDVODIO SLAVLJE

SV. LIBERANA NA VIDONJSKIM GOMILAMA

Prenosimo izvadak iz članka "Biskup Vidović predvodio slavlje sv. Liberana na Vidonjskim Gomilama" objavljen na ika.hkm.hr

Blagdan sv. Liberana, zaštitnika župe Vidonje i neretvanskoga kraja, proslavljen je na Vidonjskim Gomilama u petak 23. srpnja misnim slavljem koje je predvodio hvarski biskup Ranko Vidović.

U homiliji je biskup podsjetio na mladu misu svoga strica don Mile prije 60 godina. Njegov rođak Radojko tada je imao nepunih 9 a on nepuna 3 mjeseca. Po svjedočanstvu njihovih majki, čitav dan su plakali u bešikama, jer ih nisu imali kada podojiti, samo ujutro i navečer, jer su majke tog dana bile prezauzete. „Vjerojatno je tada Gospodin čuo naš plač i da nas utješi rekao – i vi ćete jednog dana slaviti svoju mladu misu, i doista bilo je tako!“

Cijeli članak pročitaje na ika.hkm.hr: Biskup Vidović predvodio slavlje sv. Liberana na Vidonjskim Gomilama.

SV. ILIJA, 20. SRPNJA 2021, 

SVEČANO PROSLAVLJEN U STOCU

Ilindan je i ove godine uz prigodan program proslavljen u Stocu. Svečana procesija uz misno slavlje započela je u 11h a predvodio je mons. Ivan Štorinja. Na početku obreda biskup je izmolio posvetnu molitvu sv. Iliji. Župni zbog "Mladi" predvodio je liturgijsko pjevanje. Nakon Mise slijedio je kulturno-glazbeni program.

Ipak, ovaj put je bilo posebno emotivno što će Stočani dugo pamtiti jer nakon 22 godine odlazi don Rajko Marković. Biskup Palić ga šalje u drugu župu a prilikom ispraćaja folkloraši su mu zapjevali:

"Mlado društvo zapjevajmo jako, nauči na sve naš dumo Rajko.

Nek te dumo prati dobra sreća, to je naša želja ponajveća.

Obišli smo s tobom mjesta fina, od Kotora pa sve do Berlina.

Hvala dumo od stolačkog svijeta, ti si s nama dvades i dva ljeta.

Ti se uvijek sjećaj Stoca svoga, a mi ćemo za te molit Boga."

U sklopu dana Općine upriličen je i svečani prijam na Radimlji.

Detaljnije kako je bilo na navedenim događajima kao i galerije fotografija možete pogledati na stranicama:

Stolac.co: Sveti Ilija u Stocu 2021. i blagoslov prije sv. Mise na "Trgu sv. Ilije Proroka"

Hercegovina.info: Ilindan u Stocu i svečan i emotivan - Folkloraši kroz suze ispratili dumu, don Rajko odlazi nakon 22 godine.