Molitva Sv. Mihovilu


Mihovil

Sveti Mihovile Arkanđele, brani nas u boju protiv pakosti, u zasjedama đavolskim budi nam zaklon. Ponizno molimo neka mu zapovjedi Svemogući Bog:
Ti vojvodo vojske nebeske Sotonu i druge zle duhove koji svijetom obilaze na propast duša, božanskom krepošću u pakao strovali. Amen! (Papa Lav XIII.)

ZHIH

 

Zajednica Hrvata istočne Hercegovine osnovana je 1991. Okuplja sve ljude dobre volje koji su povezani s istočnom Hercegovinom. Temeljni cilj Zajednice je istraživanje i čuvanje kulturne i spomeničke baštine te običaja ovoga kraja.

Izdvojena vijest

 

15.8.2021.

Slavimo Blagdan Velike Gospe

PRENOSIMO IZ DRUGIH MEDIJA PDF Ispis E-mail

SVETA MISA I KOMEMORACIJA

NA RADIMLJI 2021.

  radimlja-01

U subotu, 22. svibnja 2021., upriličena je na Radimlji kod Stoca godišnja komemoracija s Misnim slavljem za sve poginule katolike hrvatskoga naroda u Drugom svjetskom ratu i poraću. U 17.30 sati kod spomenika podignuta 2005., ovogodišnje stolačke krizmanice  predmolile su pred okupljenim mnoštvom slavna otajstva krunice za vjerne mrtve. Na početku je župni zbor intonirao, a sav puk složno prihvatio pučku Gospinu pjesmu „Čuj nas, Majko, nado naša“, nakon čega je župnik don Rajko Marković započeo uvodni dio krunice: Vjerovanje i tri Zdravomarije, a potom su krizmanice nastavile. Poslije ove duhovne točke, u 18.00 sati slijedila je komemoracija.

Opširnije pročitajte na stranici Župe sv. Ilije Proroka Stolac

 

 
NAJAVA SUSRETA PDF Ispis E-mail


NAJAVA PREDSTOJEĆIH SUSRETA

ZAJEDNICE 

 

Dragi članovi Zajednice,

dvije obavijesti o našim susretima u skoro vrijeme:

 

U petak 4. lipnja 2021. u 19h služit će se sveta misa zadušnica za pokojnog našeg člana Nedjeljka Raguža - Neđu i sve hrvatske branitelje u crkvi svete Mati Slobode na Jarunu. Sv. misu će predslaviti duhovnik don Tihomir Šutalo;

 

U nedjelju 13. lipnja 2021. na blagdan sv. Antuna Padovanskog, Zajednica će hodočastiti u Svetište Majke Božje Sljemenske - Kraljice Hrvata sa prisutstvom na svetoj misi u 12 sati.

Poslije mise nastavit će se druženje uz iće i piće koje će hodočasnici sami donijeti.

 
KNJIGA PDF Ispis E-mail

DUHOVNA ZVANJA U ŠUTALA

 naslovna-tisak-krive-2

 

Predstavljamo knjigu "Duhovna zvanja u Šutala" autora don Ive Šutala - monografiju o duhovnim zvanjima iz Šutalova plemena prati 17 Šutalovih pozvanih i odabranih u

posljednjih gotovo 17 desetljeća, od Luke, sjemeništarca do Antonije dominikanke, od stupanja na put zvanja pa dokle stigne.

 

Ova je knjiga zahvalnica Bogu za duhovna zvanja iz jednoga hercegovačkog plemena. Zvanja iz selâ s neruke, iz zaselaka nepristupačnih ni kozi kamoli vozilu, o kojima će neki prvi

put čuti ovdje da uopće i postoje, iz obitelji koje su postale poznate upravo po duhovnom zvanju svojih članova. Gdje čovjek ne sluti, Božji su puti.

 

Knjigu možete naručiti putem weba: https://www.cnak.ba/nasa-izdanja/duhovna-zvanja-u-sutala/

 
15.05.1945. - 15.05.2021. PDF Ispis E-mail

OBILJEŽENO SJEĆANJE NA ŽRTVE KRIŽNOG PUTA

PHOTO-2021-05-18-12-59-59

 

Zajednica Hrvata istočne Hercegovine sudjelovala je u obilježavanju Spomendana na žrtve Bleiburga i Križnog puta u subotu 15.05.2021. na zagrebačkom groblju Mirogoj. Održana je komemoracija u spomen na žrtve komunističkog zločina, 76 godina nakon bleiburške tragedije. Položeni su vijenci i zapaljene svijeće uz molitvu za sve žrtve. 

U sklopu ovogodišnje komemoracije koja je u povodu 76. obljetnice Bleiburške tragedije i Križnoga puta održana pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora, u subotu ujutro počast žrtvama odana je na Lojbaškom polju kod Bleiburga te je služena sveta misa ispred crkve hrvatskih mučenika u Udbini. Svetu misu predvodio je gospićko-senjski biskup Zdenko Križić.

 
KOLUMNA PDF Ispis E-mail

UZ OBILJEŽAVANJE

BLEIBURŠKE TRAGEDIJE

1-1

 

Prenosimo izvadak iz članka dr. Marka Jukića "Komunistički zločini 1945. – Bleiburg i Križni put" objavljen na croativ.net

 

(...)General JNA Ivan Dolničar u članku za glasilo KPJ “Borba” 1949. god. citira Saopštenje Ministarstva unutrašnjih poslova FNRJ iz iste godine, prema kojem je u operacijama na kraju rata “zarobljeno 341.405 neprijateljskih vojnika, od kojih je: ‘221.287 okupatorskih vojnika (zacijelo general Dolničar tu uračunava pripadnike legionarskih njemačkih postrojbi, poput 369. “Vražje” divizije, 373. “Tigar” divizije i 392. “Plave” divizije Wehrmachta, koji su uglavnom bili Hrvati) … i 120.150. kvislinških vojnika’.

O broju civila ne navode se podatci. Ukupan broj ubijenih Hrvata nije poznat, kreće se od 200.000 do 500.000 i više.(...)

(...)Zločine su izvršili Titovi partizani pod vodstvom Komunističke partije Jugoslavije. Radi se o ratnom i poratnom zločinu protiv čovječnosti koji se ničim ne može opravdati. Za ubijanje vojnih zarobljenika (koji su se predali) te izbjeglica (civila, žena, djece) nema opravdanja. Opravdavati zločine tvrdnjom da je među zarobljenicima i izbjeglicama bilo ustaških zločinaca, a ničim to potkrijepiti je zločin. Nepoštivanje Ženevsko konvencije koja se odnosi na vojne zarobljenike i na izbjeglice je zločin. Činjenicu da su masovna ubojstva počinjena bez istrage i suđenja nitko nije osporio niti će je osporiti jer dokumenti komunističkih arhiva i svjedočanstva komunističkih zločinaca potvrđuju tu činjenicu.(...)

Ostatak članka na linku

 

Podsjećamo na sutrašnje obilježavanje Bleiburške tragedije na tri lokacije: Bleiburškom polju, Gradskom groblju Mirogoj i Udbini.

 
POZIV PDF Ispis E-mail

POZIVAMO VAS NA OBILJEŽAVANJE

BLEIBURŠKE TRAGEDIJE

PHOTO-2021-05-13-09-50-15

 

...u subotu 15.05.2021. u 11 sati na Mirogoju kod spomenika "Bleiburškim žrtvama".

 
KOLUMNA PDF Ispis E-mail

BUNJEVCI U STOCU

 

 

Da se iza pokušaja oslužbenjenja tzv. bunjevačkoga jezika zapravo krije novi pokušaj da se i štokavci ikavci proglase Srbima, potvrđuju teze srpskoga dijalektologa Dragoljuba Petrovića o „srpskoj ikavici“ koje je razobličio vodeći hrvatski dijalektolog Josip Lisac.

  

Piše: dr. sc. Domagoj Vidović

 

 

Volio sam crvena obzorja oivičena beskrajem pučine, koja bi odmarala moj zasužnjeni um. Negdje sam s visova Vrmca snatrio o rubu svijeta s kojega se more survava u bezdna i s kojega ti je krvavo nebo dohvatno kao prvim ljudima drvo spoznanja. Pitao sam se bi li me izliječio taj pogled na kraj i bi li ova tup bol minula da ugledam konac svijeta i uvjerim se u ograničenost nade.

Već prihvatih da mi se čitav život odvija u zaljevu s tek rijetkim izletima na pučinu do sutona svojih mora (kako tepah Sutomoru) i Volujice te da moj život ovisi o povjerenju u potpune neznance s kojima me povezuje tek ista plavca. No, kad i pomislim da je možda ona moje mjesto pod Suncem, zapeče me kakva gruba riječ ili tvrda misao suposadnika.

 

To me uvjeri kako se čak i ovdje, s ljudima s kojima lomim sedmu koricu kruha, radije obraćam brdima koja imaju oči, hirovitu moru i krvavu nebu. „Tolike sam vas ispovjedio i odriješio“, slušao sam zamišljena glagoljaša kod Svetoga Vida, „a kad se svit konča i slnce jur zahodi, hoće li itko saslušati mene s ovim stadom kojemu je u glavi tek crno vino i pečena riba.“ Okrenu se tad meni i poput kakva mudraca zausti: „Zapamti, sinko, čovjek se rodi i umre sam!“ Nasmijah mu se i pomislih: „Zar čovjek ne živi sam i onda kad je u mnoštvu i ne bježi li čitav život da se čak i od sebe sama osami?“ Pogledah zatim u nebo te vidjeh da je ura da krenem put Trašta.

 

Nedavno me Zajednica Hrvata istočne Hercegovine pozvala na sudjelovanje u obilježavanju smrti Pere Marijanovića, jednoga od najvećih hercegovačkih erudita, nedostatno prepoznata ne samo u Hrvatskoj, nego i u Hercegovini djelomično stoga što su nam Neretvu kao razdjelnicu postavili naši bli-skoistočni susjedi. Nakon toga me u emisiju Kozmos i etos pozvao Marito Mihovil Letica da prozborim o bunjevačkim govorima. Na prvi su pogled teme nepovezane, no u idućim ću redcima nastojati pokazati da nije tako.

Odavna hvalim ZHIH što u svojemu imenu čuva svezu istočna Hercegovina jer je zaborav toponima znak odricanja od prostora. Istočna je Hercegovina, među ostalim, prazavičaj trebinjsko-mrkanskoga biskupa Tome Budislavića (liječnika sultana Murata III.), Ruđera Boškovića i Ljudevita Luje Ćurčije (blagoslovio Sueski kanal) te zavičaj Anđelka Vuletića, Mile Maslaća, Stojana Vučićevića i Nikole Martića te mnogih drugih hrvatskih književnika.

Hrvati danas žive uglavnom na zapadu i jugu toga područja. Nekoć su živjeli i u prostranstvima Gornje Hercegovine, u kojima su do 1945. bili glavni veleposjednici. Ondje je u rednjovjekovlju živio nemali broj nositelja osobnoga imena Hrvatin. Njega su nosili i vlastelini koje naši susjedi vole prisvajati poput Hrvatina Pićevića iz Dabra kod Stoca i Hrvatina Mrđenovića iz okolice Trebinja.

Nadalje, Trebinjsko-mrkanska biskupija više je od dvjesta godina starija od Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske, a istočnohercegovački su Hrvati izdržali čak 400 godina osmanlijske vladavine i još (ovisno o kraju) 100-250 godina vladavine Nemanjića. Bilo im je mnogo jednostavnije promijeniti vjeru ili se, kad su se oblikovale nacije, opredijeliti drukčije. Izabrali su teži put i stoga je njihov odabir nepristojno preispitivati.

 

Sad dolazimo do bunjevačko-istočnohercegovačke poveznice. Naime, u novije se vrijeme bunjevačka pradomovina nastoji pomaknuti nešto istočnije kako bi se odmaknula od zapadne Hercegovine koja je neupitno hrvatska. No, čak i kad bismo Bunjevce pomaknuli za tih nekoliko desetaka kilometara, ponovno bismo se našli na hrvatskome ozemlju, u hrvatskome dijelu istočne Hercegovine.

Štoviše, time bi se potvrdilo povijesno prostiranje ikavice istočno od Neretve. Da se iza pokušaja oslužbenjenja tzv. bunjevačkoga jezika zapravo krije novi pokušaj da se i štokavci ikavci proglase Srbima, potvrđuju teze srpskoga dijalektologa Dragoljuba Petrovića o „srpskoj ikavici“ koje je razobličio vodeći hrvatski dijalektolog Josip Lisac.

Usto treba napomenuti kako su smjerovi seoba Bunjevaca znatno bolje poznati od smjerova seoba moliških i gradišćanskih Hrvata jer su te seobe mlađe, pa bi i naši novinari, kad hine objektivnost, trebali biti svjesni da se problematiziranjem pripadnosti Bunjevaca hrvatskomu biću na vjetrometini ostavljaju i ostale hrvatske iseljeničke zajednice, a po istome mjerilu i hrvatske manjine.

Zamislite da netko ustvrdi da u Istri Talijani ne postoje jer je Italija nastala tek u XIX. stoljeću te stvori istarske Mlečane i Furlane. Na koncu bismo morali shvatiti da je svaki pokušaj osamostaljenja kojega hrvatskoga narječja, dijalekta ili govora put u jezično rastakanje i odnarođivanje dijela hrvatskoga narodnog bića. Nažalost, i tu smo sami sebi najčešće najveći neprijatelji.U Neretvanskoj krajini tektonski poremećaji.

Danas na košarkaške terene većina dolazi u ženskoj narodnoj nošnji. Dio Metkovaca nosi podgaće kakve je nosila moja pokojna baka, a neki od njih na to još meću i šljokice poznatih modnih dizajnera. Opuzenci, pak, ni ne dolaze kad se malo prehlade da šljokice ne promijene boju. Očito se traži uniseks-gusar.

 

Preneseno s dopuštenjem autora. (dr. sc. Domagoj Vidović/Hrvatsko slovo)

 
<< Početak < « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 » > Kraj >>

Članarina


Račun Zajednice 

pronađite ovdje

  

Popis platitelja članarine

 za 2020. i 2021. godinu

  

Hvala Vam što redovito

plaćate svoju članarinu!

Naši pokojnici

Sponzori

 

 IBAN račun Zajednice:

HR1723400091110093143

 

1. Vrutak d. o. o. 

2. Vizor d.o.o.

3. Id eko d.o.o.

4. Liama usluge j.d.o.o.

5. Mik-eling d.o.o.

6. Klemm sigurnost d.o.o.

7. Romi trade d.o.o.

8. Termorad d.o.o.

 

 Dragi sponzori i donatori,

Bog vas blagoslovio!

Kontakt

 

Predsjednik Zajednice

Branko Mustapić

 098/358-768

 

Dopredsjednik

Vicko Šutalo 

Duhovnik
don Tihomir Šutalo

Tajnik

Josip Šijaković

 

Članovi Upravnog odbora:

1. Ivica Goluža
098/319-087

2. Josip Šijaković

3. Petar Papac

4. Vicko Šutalo

 

Članovi Nadzornog odbora:

1. Ivan Šutalo

 2. Neđeljka Batinović

3. Dražen Raguž

 

Mail: zhih@net.hr