SPOMENDAN NA PROFESORA PERU MARIJANOVIĆA

Dana 22. travnja 2023. u prostorima crkve Svete Mati Slobode na Jarunu:

- u 19 sati služit će se sveta misa za pokojnog stolačkog župnika don Ljubu Planinića,
prof. Peru Marijanovića i sve velikane našega kraja. Sv. misu predslavi naš Duhovnik
don Tihomir Šutalo, provincijal salezijanske provincije.

- u 20 sati promocija knjige „Stoljeće borbe za hrvatsku državu“ autora Mate
Kovačevića. Uz autora o knjizi govore: Stjepan Šešelj i Damir Pešorda.
Domaćin: Branko Mustapić.

Po završetku zahvale našim podupirateljima te prigodno druženje Zajednice uz čašicu vina i razgovora.

Zajednica Hrvata istočne Hercegovine, Masarykova 22, HR-Zagreb,

www.zhih.hr, e-mail: zhih@net.hr

Nije ovdje! Uskrsnu!

Nije ovdje! Uskrsnu! Što se dogodilo u Jeruzalemu onoga proljetnog jutra u kojem Isus uskrsnu na posve nov način života, najveći dan koji nam učini Gospodin, veličanstveno čudo koje se pretvori u nedokučivo nam otajstvo? Crkva na Uskrs godine A predlaže izbor evanđeoskoga teksta dvojice evanđelista i ujedno apostola: Ivana (20,1-10) i Mateja (28,1-11). Sva četvorica evanđelista opisuju događaje toga jutra i dana, svaki u svom stilu, u pojedinostima, ali i u razlikama, koje nisu ni sitne, nego povećavaju odudaranja u prikazima; događaje koji su preplavljeni radošću i iznenađenjem, strahom i ohrabrenjem. Pokušajmo poredati kronološki, iako u nepotpunu slijedu, doživljaje pojedinih osoba ili skupina od jutra do večeri toga Uskrsa sve koncentrirano oko Uskrsloga. Istaknimo odmah: Nije toliko dokaz Isusova uskrsnuća – „prazan grob“ – „Nije ovdje!“ koliko anđeoska poruka: „Uskrsnu“ te Isusov susret s pojedinim osobama i njegove riječi koje su potvrdile anđeosku radosnu vijest. 

VIŠE NA: https://www.hkv.hr/vijesti/komentari/41482-nije-ovdje

Uskrsna poruka biskupa Ivana Štironje za Uskrs 2023. 

O četvorici jezikoslovnih velikana na Jarunu

U velikoj je dvorani u kompleksu crkve Svete Matere Slobode 31. ožujka 2023. održano predstavljanje knjige Hrvatski jezikoslovci: Krsto Spalatin, Slavko Pavešić, Stjepan Krešić i Luka Vukojević (2022.) u organizaciji Zajednice Hrvata istočne Hercegovine u Zagrebu. Riječ je o monografiji u izdanju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje posvećenoj četirima jezikoslovcima među kojima su potpisnici Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika te autori jezičnih priručnika koji su ponijeli hrvatsko ime u vrlo izazovnome razdoblju 1945. – 1990., kako je u uvodnome govoru istaknuo voditelj predstavljanja Branko Mustapić, predsjednik Zajednice.

Knjigu su predstavili književnik i spiritus movens književnih zbivanja na hrvatskome jugu Stjepan Šešelj te znanstvenici iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Milica Mihaljević, Lana Hudeček i Domagoj Vidović.

VIŠE NA. https://identitet.hr/o-cetvorici-jezikoslovnih-velikana-na-jarunu/

Miševi i mačke naglavačke ili o kopernikarskim obratima na braniku hrvatskoga jezika

Briga ljevicu što čini desnica

Krajem je veljače Matica hrvatska predala nacrt zakona o hrvatskome jeziku čime je okončano razdoblje svojevrsne javne rasprave tijekom koje se ljevica više-manje držala po strani, što je i očekivano s obzirom na to je ona protiv zakona, a na desnome se krilu rasprava vodila više kuloarski nego javno, što je također očekivano jer osim autora nacrta zakona i najužega kruga oko njih taj dokument nitko nije vidio. Da je i unutar, uvjetno rečeno, desnoga krila bilo zadrške prema mogućemu zakonu, najzornije pokazuje primjer predsjednika Odbora za normu hrvatskoga standardnog jezika HAZU-a Ranka Matasovića koji je u veljači 2020. izjavio kako je on osobno protiv zakona o jeziku jer drži da je hrvatskomu jeziku položaj zajamčen ustavom (https://www.vecernji.hr/kultura/necemo-biti-jezicna-policija-ali-cuvat-cemo-hrvatski-od-aktivista-1377931), a i kad je najavljen Matičin prijedlog zakona u veljači 2022., izražavao je sumnjičavost prema njemu spomenuvši primjer sličnoga zakona u Sloveniji koji, po njegovu mišljenju nije bio najuspješniji.

VIŠE NA: https://identitet.hr/misevi-i-macke-naglavacke-ili-o-kopernikarskim-obratima-na-braniku-hrvatskoga-jezika/

Kastel Lastva u Casanovinim Memoarima

Kastel Lastva u Casanovinim MemoarimaDa su stanovnici Budve i Paštrovića bili iznadprosječno skloni pustolovinama, svjedoči primjer Tome Medina, rođena 1725. u Kastel Lastvi (današnjemu Petrovcu), svojevrsna starijega brata po sudbini Budvanina Stjepana Zanovića s kojim sam vas nedavno upoznao. O životu toga našijenca doznajemo iz Memoara Casanove u kojemu ga slavni pustolov i književnik opisuje kao nepromišljena momka iz dobre kuće i naziva conte Tommaso Medin. Nakon što je studirao pravo i književnost u Padovi, Medin je 1746. – 1756. živio kao sin razmetni da bi zatim postao sinom ljubljenim vladarice iz roda Habsburgovaca Marije Terezije (1717. – 1780.). Kao njezin je štićenik do 1765. stanovao u Beču, a onda ga je gospodarica većega dijela tadašnje Europe imenovala kapetanom pravde u Mantovi u Italiji, gdje je ostao do 1768. Kocka mu je ipak bila draža od fotelje, pa se ubrzo uvukao u dugove i vratio, blago rečeno, neurednu životu poput svojega zemljaka Zanovića, lutajući po Njemačkoj i Apeninskome poluotoku. Casanova svjedoči da su Medina dugovi došli glave kad je utamničen u Londonu. Ondje je, naime, umro u zatvoru 1788. Između kocke i pustolovina Medin je svojim stvaralaštvom zadivio Pietra Metastasija (1698. – 1782.), talijanskoga pjesnika na dvoru Habsburgovaca, koji je ustvrdio kako su pjesnička djela Tome Medina kakvoćom superiorna pjesmotvorima svih živućih pjesnika misleći vjerojatno na Medinove talijanske ode objavljene 1764. u Beču, a i sam je Casanova, s kojim je navodno dvaput izlazio na dvoboj, držao našijenca iznimnim književnim talentom.VIŠE NA: radiodux.me/vijesti/drustvo/kastel-lastva-u-casanovinim-memoarima

U nastavku prenosimo pismo po završetku našeg puta na ustoličenje porečkog i pulskog biskupa mons. Ivana Štironje 18. ožujka, kao i par prigodnih fotografija koje su nastale s biskupom.

 Zagreb, 23. ožujka 2023.

Preuzvišeni Oče biskupe Ivane, dragi vjerni puče istarski,

zahvalni smo Bogu što smo mogli kao zajednica doputovati na ustoličenje 18. ožujka i sretno se vratiti u svoje obitelji. Zajednica smo Hrvata istočne Hercegovine koja živi, radi i okuplja se u Zagrebu.

Zajednica Hrvata istočne Hercegovine osnovana je 1991. godine u Zagrebu i neprekidno djeluje preko trideset godina. Naša nastojanja su očuvanje kulturne baštine i tradicije našeg rodnog zavičaja, okupljanje starih i novih članova, stipendiranje studenata podrijetlom iz Hercegovine, kao i briga o hrvatskim braniteljima.

Osjetili smo potrebu podijeliti radost sa istarskim vjernicima kao i cijelom Crkvom te zahvaliti svemogućem Bogu na imenovanju mons. Štironje porečkim i pulskim biskupom koji je rodom iz našeg zavičaja. U Poreč je autobusom doputovalo šezdeset hodočasnika u pratnji provincijala Hrvatske salezijanske provincije don Tihomira Šutala /ujedno i duhovnika Zajednice/ te župnika župe Duha Svetoga na Jarunu don Damira Stojića /čestog udomitelja naših susreta/, na čelu s predsjednikom Brankom Mustapićem.

Uz zahvalu Bogu, zahvaljujemo Vama Oče biskupe na gostoprimstvu i radujemo se susretima u budućnosti, uz nadu i poziv da nas posjetite u krugu Zajednice u Zagrebu.

S poštovanjem,
Predsjednik Zajednice Branko Mustapić